Izabrana najbolja vina Srbije

Uoči najvećeg vinskog praznika, na manifestaciji “Sveti Trifun” na Savskom vencu, stručnjaci su birali između 295 prijavljenih vina i izabrali najbolja u osam kategorija. Ocenjivali su ih elektronski. Nagrade su uručene, između ostalog, za najbolje tradicionalno proizvedeno vino – italijanski rizling iz 2018. godine, i najbolje crno vino od autohtone sorte za rezervu “Tri Morave” iz 2016. Aleksandra Barojević iz […]
Uoči najvećeg vinskog praznika, na manifestaciji "Sveti Trifun" na Savskom vencu, stručnjaci su birali između 295 prijavljenih vina i izabrali najbolja u osam kategorija. Ocenjivali su ih elektronski.

Nagrade su uručene, između ostalog, za najbolje tradicionalno proizvedeno vino - italijanski rizling iz 2018. godine, i najbolje crno vino od autohtone sorte za rezervu "Tri Morave" iz 2016.

Aleksandra Barojević iz šidske vinarije "Vista hil" iznenađena je nagradom za najbolje tradicionalno proizvedeno vino.

"Nismo ni etiketu pripremili, limitirana je serija, tek smo počeli da radimo na prirodnoj bazi vina i zato mi je baš drago što smo, mislim baš je bilo iznenađenje", kaže Barojevićeva.

Nevena Ilić iz jagodinske vinarije "Temet", dobitnica nagrade za vino autohtone sorte, navodi da je za tu vinariju prošla godina bila vrlo uspešna i da je osvojila mnogobrojne nagrade.

"Skrenula bih pažnju na ovo vino, da je i na najprestižnijem takmičenju u Londonu, na Dekanteru, osvojilo zlato", istakla je Ilićeva.

Prošlogodišnja zarada od izvoza vina, vredna 19 miliona evra, podstakla je državu da subvencioniše nove zasade, laboratorijske analize, mašine, opremu i zaštitu geografskog porekla.

Ministar finansija Siniša Mali naveo je da je upravo 8,9 miliona evra i u budžetu za 2020. godinu, tačno onoliko koliko su vinari tražili.

"Mali korak, tri puta više, doduše, nego prošle godine. Mali korak napred, ali dovoljno nam pokazuje i nama i vama koliko smo ozbiljni da neke stvari promenimo u ovoj industriji da zajedno idemo dalje", kaže Mali.

Vinarstvo u Srbiji već porede sa IT sektorom, jer godišnje raste po stopi od 20 odsto.

Mogućnosti su mnogo veće, a prvenstvo u razvoju imaće stare domaće sorte grožđa.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay (Arno_M)