Primer kako se potencijali proizvodnje teladi za tov mogu dobro iskoristiti


U Vojvodini ima između 150.000 i 160.000 hiljada teladi, a proizvodnja nije dovoljno razvijena. Porodica Kucurski iz Stapara pedeset godina je u agraru, a od 2012. godine bave se govedarstvom. Obrađuju oko 2.000 hektara zemlje i ističu da su decenijama mukotrpno i planski ulagali u posao kako bi zaokružili nus proces proizvodnje.Odgajivači teladi za tov iz Stapara ističu da za […]

U Vojvodini ima između 150.000 i 160.000 hiljada teladi, a proizvodnja nije dovoljno razvijena. Porodica Kucurski iz Stapara pedeset godina je u agraru, a od 2012. godine bave se govedarstvom. Obrađuju oko 2.000 hektara zemlje i ističu da su decenijama mukotrpno i planski ulagali u posao kako bi zaokružili nus proces proizvodnje.


Odgajivači teladi za tov iz Stapara ističu da za tov koriste telad koja su izašla iz sistema paše sa prosečnom težinom od 200 do 260 kilograma, a junce od 550 do 600 kilograma prodaju velikim kompanijama za dalju preradu. Godišnja proizvodnja muške teladi je 180.000 do 200.000 komada, ali govedarstvo su važni podsticaji. Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu je tokom prethodne četiri godine putem konkursa za dodelu bespovratnih sredstava za opremanje stočarskih farmi uloženo preko 81.000.000 dinara i potpisano 108 ugovora sa registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima.


U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je do jula ove godine direktnim podsticajima, koji se isplaćuju po grlu krava za uzgoj teladi za tov odobreno 99.960.000 dinara, po osnovu 1.827 zahteva, a da se zahtevi i dalje obrađuju. Očekivani broj je isti kao i 2019. godine, a tada je odobreno 12.417 u iznosu od 886.560.000 dinara.


Porodica Kucurski iz Stapara na farmi uzgaja 140 grla teladi za tov, a prednost uzgoja je taj što sve nus produkte poljoprivredne proizvodnje sa 2.000 hektara oranica, na kojima seju šećernu repu, kukuruz i pšenicu iskoriste kao prostirke za stoku do upotrebe stajnjaka za ratarske kulture.


"Kupujemo uglavnom junad od 250 do 300 kilograma težine i tovimo ih do 550 i 600 kilograma i tada ih isporučujemo lokalnim i velikim klanicama na dalju preradu. Koristimo subvenciju za isporučeno grlo od 15.000 dinara, a one bi mogle biti veće", objašnjava Pavle Kucurski, PP "Agroplod" Stapar .


"Pre pedeset godina smo krenuli sa ratarstvom i kupovali jutro po jutro zemlje. Uvek smo ulagali u zemlju i mehanizaciju, a i danas ulažemo. Godinama smo sticali, a 2012. godine smo od prve vojvođanske bivše Zadruge u Staparu kupili ovu upravu i farmu. U nekoj prvoj fazi zatekli smo devastiran objekat, koji smo sredili tako da možemo naseliti prvu junad", kaže Radojka Kucurski, direktor PP "Agroplod" Stapar.


Kucurski ističu da se gazdinstvom upravlja planski, jer je cela porodica uključena u posao, a planiraju izgradnju stacionarnih zalivnih sistema.


"U 2.000 hektara obradive zemlje spadaju i naši kooperanti sa kojim zajedno odlučujemo šta ćemo sejati. Na žalost tržište je takvo da ne možemo imati garantovane cene", kaže Pavle Kucurski.


Proizvodnja teladi za tov nije dovoljno razvijena i ima potencijal, kažu u Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu i navode da je tokom prethodne dve godine nabavljeno 360 grla teladi i goveda, u vrednosti preko 57.000.000 dinara, a za isti period je po konkursima za mlade dodeljeno više od 47.500.000 dinara. U 2019. godini na ime podsticaja za uzgoj junadi za tov odobreno 2.381.125.654 dinara i to na osnovu 24.178 zahteva poljoprivrednih proizvođača. Za istu meru je do 01. jula ove godine odobreno 9.620 zahteva od preko 1.237.000.000 dinara, kažu za RTV u Ministarstvu poljoprivrede.


Izvor: RTV


Foto: Pixabay (dokumol)


The post Primer kako se potencijali proizvodnje teladi za tov mogu dobro iskoristiti (SRB) appeared first on ePoljoMagazin.