Kupus-zaboravljeni izvor zdravlja


Kupus u svežem ili kiselom stanju treba jesti tokom cele godine, a naraočito zimi kad je važan pojačan unos minerala i vitamina u borbi protiv virusa i bakterijaKupus je povrće koje je predstavlja veliki izvor zdravlja, a kome se tako malo poklanja pažnja. Nedovoljno se zna koliko je zdrav, a posebno u svežem stanju. Kupus sadrži mali procenat suve materije, […]

Kupus u svežem ili kiselom stanju treba jesti tokom cele godine, a naraočito zimi kad je važan pojačan unos minerala i vitamina u borbi protiv virusa i bakterija


Kupus je povrće koje je predstavlja veliki izvor zdravlja, a kome se tako malo poklanja pažnja. Nedovoljno se zna koliko je zdrav, a posebno u svežem stanju. Kupus sadrži mali procenat suve materije, oko 8%, i to je pokazatelj kvaliteta. Ugljenih hidrata ima najviše 5,5%, belančevina 1,4%, šećera 3,5%, celuloze 2,3%. Sadrži dosta mineralnih materija, vitamina, esencijalnih aminokiselina. Najviše ima kalijuma, kalcijuma, fosfora i magnezijuma. Kalcijuma ima više nego bilo koja druga biljka. Po sadržaju vitamina C u ravni je sa limunom i narandžom. Pošto se kuvanjem gubi vitamin C, preporuka je koristiti ga što više u svežem i kiselom stanju. Sadrži dosta mlečne kiseline (gubi se kuvanjem) i zato je i lekovit.


Kupus se koristi kao svež, kuvan i ukišeljen. Kuvanjem i prženjem sumpor se spaja sa vodonikom i formira vodonik sulfat koji je odgovoran za miris kupusa koji podseća na pokvareno jaje i koji izaziva nadimanja u crevima. Ako je ukišeljen pravilno u njemu se razvijaju mikroorganizmi koji suzbijaju proces truljenja u crevima, pospešuju stolicu i eliminišu iz creva otrovne materije. Rasol od kiselog kupusa je dobro popiti svako jutro po čašu i popodne jer sadrži sve što i svež kupus, zadržava i stalnu količinu mlečne kiseline. List od svežeg i kiselog kupusa se koristi i kao obloga za bolove. Eterična ulja kupusa imaju baktericidno dejstvo, smanjuju sadržaj holesterola u krvi. Povrće iz “A” grupe gde spadaju kiseli i slatki kupus, keleraba, karfiol, krastavac, zelena salata, peršun, pečurke, zelena paprika, spanać, boranija, paradajz, blitva, kelj i cvekla, preporučuju se u ishrani dijebetičara. Kupus sadrži tartronsku kiselinu koja usporava pretvaranje šećera i ostalih ugljenih hidrata u mast, pa ga to čini poželjnom namirnicom za smanjenje telesne težine. Zato nutricionisti savetuju da svinjsko meso treba jesti uz kupus kao prilog, jer absorbuje masti i čini ih svarljivim. Sadrži i indole koji neutrališu toksine metabolizma.


Savet: Kupus jesti što više u svežem stanju jer tako nam je najdostupniji i najzdraviji!


Autor: dipl. inž. Svetlana Zlatarić, PSSS Valjevo


The post Kupus-zaboravljeni izvor zdravlja appeared first on ePoljoMagazin.