“Naš med’” iz Rače postao ostvarenje sna svakog pčelara


Centar za prikupljanje, obradu i plasman meda u Rači otvoren je u junu mesecu ove godine, a vlasnici pogona “Naš med’” su sami pčelari članovi Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Preko 8000 pčelara ima mogućnost da bez posrednika plasira svoj med na domaće i inostrano tržište i tako obezbedi sigurnu cenu. Med iz cele Srbije pristiže u Raču i do sada, […]

Centar za prikupljanje, obradu i plasman meda u Rači otvoren je u junu mesecu ove godine, a vlasnici pogona "Naš med’" su sami pčelari članovi Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Preko 8000 pčelara ima mogućnost da bez posrednika plasira svoj med na domaće i inostrano tržište i tako obezbedi sigurnu cenu. Med iz cele Srbije pristiže u Raču i do sada, za samo par meseci, pogon je dobio prijavu za prikupljanje 400 tona meda.

Višedecenijski san pčelara Srbije se ostvario otvaranjem pogona za prikupljanje i plasman meda "Naš med" u Rači. Plasman meda bez posrednika, sigurno tržište i sigurna isplata moguća je uz rad pogona čiji su vlasnici svi pčelari , članovi Saveza pčelarskih organizacija Srbije. Za par meseci prijavljeno je 400 tona meda a već je prvi šleper od 21 tone šumskog meda otišao za Nemačku.


"To što smo mi na slobodnom tržištu to ne znači da smo imali slobodnu cenu meda. Evo i Bugarska je u Evropskoj uniji i Hrvatska je u Evropskoj uniji a oni i dalje imaju istu cenu meda kao ranije. U Hrvatskoj je četiri i po evra a u Bugarskoj je samo 4 evra otkupna cena. Mi danas imamo najveću otkupnu cenu u regionu samo iz jednog razloga jer je ovo pogon u vlasništvu pčelara, on nema gazdu a gazda ne traži profit. Kad vi kupite ovu teglu vi ćete na njoj imati serijski broj. Odete na sajt pogona ili saveza a po serijskom broju možete tačno da vidite čiji je med u ovoj tegli. Recimo ako je jedan homogenizator 20 tona i od 20 pčelara otkupite po tonu to je onda 20 pčelara odnosno njihov med u ovoj tegli. Kad kupite med bez porekla , uvozni ili domaći po 300 , 400 dinara šta vi znate o njemu , ništa, osim da ima cenu koja je nemoguća. Do skora su nemačka deca jela srpski med a srpska deca jela šećernu sirup. Mislim da je vreme da se to okrene a da trgovine budu svesne toga“, rekao je Rodoljub Živadinović,predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije.


Cena meda u pogonu prati svetsku cenu na tržištu pa trenutno bagremov med košta šest i po evra dok šumski ima cenu od šest evra. Ono što je specifično za sam pogon ,,Naš med’’ je to što se vrši analiza prijavljenog meda a nakon toga ako med odgovara standardima odlazi u homogenizator od 23 tone iz kojeg se kasnije pakuje u tegle.


"Primljeni med se prebacuje u dekristalizator, u slučaju da je med u kristalisanom stanju u toj fazi dolazi do prevođenja meda u tečnu fazu kako bi mogao da ide u sledeći proces odnosno korak obrade. To je minimalna termička obrada kako bi u narednoj fazi filtracije odvojile se sve eventualne primese i tako filtriran se prebacuje u homogenizator. Homogenizator je tank u kome se sva predviđena po planu primljena količina meda homogenizuje i u homogenizatoru imamo taj uzorak koji je identičan za svaku ambalažnu jedinicu“, izjavila je Milanka Milenković, tehnolog u pogonu ,,Naš med’’


U magacinu pogona med iz različitih krajeva Srbije se skladišti u buradima. Već je 190 tona meda uzorkovano a nakon izvoza šumskog meda priprema se i izvoz bagremovog.


"Kapacitet u pogledu magacina gde med može da stane je 3000 tona godišnje. Mi možemo obrnuti koliko god bude meda proizvedeno u Srbiji i u zavisnosti naravno i od zahteva kupaca. Pre nego što je pogon počeo da radi med se najviše izvozio u Norvešku i Italiji a mi svakako planiramo da izvezemo med i u arapske zemlje, bliski i daleki istok i u sve zemlje sveta. Sve vrste meda koje postoje u Srbiji dakle pre svega bagremov med koji je najtraženiji med na tržištu Zapadne Evrope kao i na drugim tržištima koje imaju istančan ukus . Tu je takođe i šumski med koji je jako tražen ali ga nema u velikim količinama jer šumski med ne možete imati svake godine. Tu je i pravi planinski livadski med, tu imamo i lipov med, imamo i suncokretov med“, kaže Nenad Portić, direktor pogona ,,Naš med’’.


Iako su izazovi veliki kao i troškovi jer ako pogon ne radi na mesečnom nivou održavanje košta milion dinara, pčelari ipak imaju dobru računicu jer svojim radom i kvalitetnim medom mogu da obezbede i sebi i kupcima sigurnost. ,,Naš med’’ okrenut je i domaćem tržištu pa je i objavljen poziv domaćim trgovinama koje mogu pronaći kvalitetan med naših pčelara upravo u Rači.


Izvor: RTV


Foto: Pixabay (stevepb)


The post “Naš med’” iz Rače postao ostvarenje sna svakog pčelara (SRB) appeared first on ePoljoMagazin.