Proizvodnja nevena


Neven je jednogodišnja, ređe dvogodišnja zeljasta biljka. Ima dubok vretenast koren. Stablo je visoko 40- 70 cm, uglasto, sa kratkim internodijama, u donjem delu jako razgranato, maljavo. Listovi su naizmenično raspoređeni, duguljasti, svetlozeleni, maljavi i blago nazubljeni ili celog oboda. Donji listovi su krupniji, na lisnim drškama a gornji sedeći. Cvast je terminalna glavica, prečnika 4 – 7 cm. Jezičasti […]

Neven je jednogodišnja, ređe dvogodišnja zeljasta biljka. Ima dubok vretenast koren. Stablo je visoko 40- 70 cm, uglasto, sa kratkim internodijama, u donjem delu jako razgranato, maljavo. Listovi su naizmenično raspoređeni, duguljasti, svetlozeleni, maljavi i blago nazubljeni ili celog oboda. Donji listovi su krupniji, na

lisnim drškama a gornji sedeći. Cvast je terminalna glavica, prečnika 4 - 7 cm. Jezičasti cvetovi su poređani u 2 - 3 reda. Cvast je jarko narandžaste boje. Cveta od juna do septembra. Plod je ahenija braon boje, po površini bodljikava. Masa 1.000 zrna je 5 - 10 g. Seme zadržava klijavost 5 - 6 godina. Biljka je dlakava i karakterističnog mirisa.



  • Neven je toploljubiva biljka: pogoduju mu sunčani položaji i dobro podnosi sušu.

  • Uspešno se gaji u oblastima sa umerano vlažnom i umereno toplom klimom.

  • Ima velike potrebe za vodom i hranivima.

  • Raste i na siromašnim zemljištima, ali da bismo dobili veće i bogatije cvetove, potrebna su duboka zemljišta, srednje obezbeđena hranljivim materijama.

  • Ima dug period vegetacije koji traje do prvih jesenjih mrazeva.

  • U prosečnim uslovima seme niče za 4 - 5 dana. Biljke se brzo razvijaju, a za 40 - 50 dana cvetaju.


[caption id="attachment_98992" align="alignnone" width="860"] Foto: Pixabay (zoosnow)[/caption]


U plodoredu se uspešno može gajiti posle bilo koje kulture. Najbolji predusevi su strnine, đubrene okopavine i jednogodišnje leguminoze (grašak, pasulj, grahorice). Na istoj njivi može se gajiti tek posle dve godine. Pošto rano napušta zemljište, neven je dobar predusev za druge kulture.Priprema zemljišta je kao i za druge kulture koje se seju u proleće. U jesen se zemljište ljušti i ore, a u proleće drlja i ravna.


Nije preporučljiva upotreba organskih đubriva i prevelike količine azota, jer tada neven manje cveta. Prilikom jesenje obrade zemljišta treba uneti 60 - 80 kg/ha N, 60 - 80 kg/ha P205 i 80 - 100 kg/ha K20.


Neven se proizvodi direktnom setvom semena. Seje se na stalno mesto rano u proleće početkom marta, kada

je srednja dnevna temperatura 13 – 16 °C, na razmaku između redova 40 - 50 cm, na dubini 2 - 3 cm, uz

upotrebu 5 - 6 kg/ha semena. Zasejanu površinu nakon setve treba povaljati.


Nakon nicanja, u fazi obrazovanih 3 - 5 listova, suviše guste biljke se proređuju na 5 - 8 cm razmaka između

biljaka u redu. U periodu vegetacije neophodna su 1 - 2 međuredna okopavanja ili kultiviranja, da ne bi

došlo do zakorovljavanja.


Sakupljanje:


Krajem jula ili početkom avgusta, kada donji listovi počnu da žute, biljke se pokose na 15 cm iznad zemlje i odnose sa njive, koja se nakon toga pođubri sa 30 - 40 kg/ha N. Za tri nedelje biljke će ponovo cvetati i

cvasti će moći da se sakupljaju sve do mrazeva. Ručna berba cvasti obično može početi već krajem maja.

Bere se sukcesivno, svaki drugi - treći dan. Cvetovi se beru zajedno sa čašičnim listovima, a krunični listovi

se naknadno iščupaju. Cvetovi se ređe suše zajedno sa čašičnim listovima. Obrane cvasti će sačuvati boju i

kvalitet samo ako se nakon branja odmah suše. Manje količine se suše raširene u tankom sloju na promajnom, zasenjenom mestu, a veće količine u sušarama, na 35 - 40°C. Suva masa je veoma higroskopna pa se

pakuje u višeslojne papirne džakove.


Sa jednog hektara može se dobiti 300 - 600 kg suvih kruničnih listova odnosno 800 - 1.500 kg cvasti.


Bolesti:

Neven jeste otporna i ne tako zahtevna biljka, ali se može desiti napad biljnih vaši koje se mogu odstraniti

insekticidom. Kao i svaka biljna vrsta, osetljiv je na više prouzrokovača biljnih bolesti. Mnoge biljne bolesti mogu značajno smanjiti kvalitet i prinos cvetova nevena, ali najznačajnije su fitopatogene gljive iz rodova:

Alternaria, Fusarium, Sphaerotheca, Botryotinia, Peronospora i Phytophtora.


Foto: Pixabay (zoosnow)


The post Proizvodnja nevena appeared first on ePoljoMagazin.