Rod kukuruza podbacio, ratari zadovoljni višom cenom, ali brinu zbog skupog đubriva


Nepovoljne vremenske prilike, vrelo leto, odabir hibrida i nedostatak padavina umanjili su ovogodišnji rod kukuruza. U poređenju sa prošlom godinom, prinosi su negde i upola manji. Stručnjaci kažu – na nivou su desetogodišnjeg proseka – oko šest tona po hektaru. Ratari su zadovoljni višom otkupnom cenom, ali ih mnogo više brine nagli skok cena repromaterijala.Jedan od većih poljoprivrednih proizvođača u […]

Nepovoljne vremenske prilike, vrelo leto, odabir hibrida i nedostatak padavina umanjili su ovogodišnji rod kukuruza. U poređenju sa prošlom godinom, prinosi su negde i upola manji. Stručnjaci kažu - na nivou su desetogodišnjeg proseka - oko šest tona po hektaru. Ratari su zadovoljni višom otkupnom cenom, ali ih mnogo više brine nagli skok cena repromaterijala.


Jedan od većih poljoprivrednih proizvođača u Braničevskom okrugu Draško Veličković kaže da je godina bila veoma zahtevna. Trebalo je odabrati pravi sortiment i pravo vreme setve.


"Na ovaj parceli zavisno od Fao grupe zrenja imali smo prinose od 5 do 10 tona po hektaru. Kakva je godina bila, ja sam ipak zadovoljan. Prinosi su išli i do 15 do 16 tona. Zamislite kakva je to razlika", kaže Draško Veličković, famer iz Kisiljeva.


Prinosi su smanjeni i u Stigu i Donjem Pomoravlju. Niske temperature, hladan april i rana setva umanjili su rod. Kukuruz je nešto lošije poneo i na peskovitim zemljištima


"Generalno, dobri poljoprivredni proizvđači koji su primenili punu agrotehniku, koji su predvideli malo ređu normu setve i koji sa imali pravi odabir hibrida za setvu, imali su neke rezultate između 5 i 8 tona", kaže Dejan Jovanović, ratar iz Brežane.


Prema njegovim rečima, ko je imao prosek 7 i više tona, to je rekordni prinos za celo Braničevo za Stig i Pomoravlje.


"Možemo da iznesemo par zaključaka. Prvi bi bio da su dosta stradale Fao grupe 300 i 400, odnosno hibridi ranijih Fao grupa, dosta vidljive bolesti i smanjeni prinosi. U odnosu na hibride kasnijih Fao grupa 500 i 600 gde su u proseku nešto bolji prinosi", kaže Sonja Radijčin, predstavnik "MAS Seeds-BALKAN".


Od ovogodišnjeg roda imaćemo dovoljno za naše potrebe, a nešto manje nego obično za izvoz.


Mnoge ratare pred zimske i predstojeće prolećne radove zabrinjava veliki rast cena repromaterijala, pre svega veštačkog đubriva.


Izvor: RTS


Foto: Pixabay (NikkyS)


The post Rod kukuruza podbacio, ratari zadovoljni višom cenom, ali brinu zbog skupog đubriva (SRB) appeared first on ePoljoMagazin.