Viši kvalitet obezbeđuje i višu cenu, za papriku dobiju i 13-14 evra


Serbia organika predstavila je projekat “Organska trgovina za razvoj Istočne Evrope” vredan šest i po miliona švajcarskih franaka. Realizuje se u saradnji sa međunarodnom organizacijom organskih proizvođača. U prethodnih 10 godina vrednost izvoza biološki vredne hrane porasla je čak 15 puta i iznosi oko 58.000.000 evra. Papriku iz Telečke, zato zovu i crvenim zlatom.Valerija Balint iz Telečke se za proizvodnju […]

Serbia organika predstavila je projekat "Organska trgovina za razvoj Istočne Evrope" vredan šest i po miliona švajcarskih franaka. Realizuje se u saradnji sa međunarodnom organizacijom organskih proizvođača. U prethodnih 10 godina vrednost izvoza biološki vredne hrane porasla je čak 15 puta i iznosi oko 58.000.000 evra. Papriku iz Telečke, zato zovu i crvenim zlatom.


Valerija Balint iz Telečke se za proizvodnju žive hrane, kako danas zovu biološki vredne namirnice, odlučila još pre deset godina. Danas sa kooperantima obrađuje 50 hektara "eko zemlje" u sistemu biodinamičke poljoprivrede.


Osim crvenog zlata – paprike, za nemačkog partnera uzgajaju mak, korijander, komorač, ali i slačicu, golicu i tikvicu u plodoredu. Zanimljivo, biodinamika dozvoljava upotrebu samo preparata koji se spremaju u kravljem rogu.


Valerija objašnjava da se ne koristi rog od bika već samo kravlji. "U rog stavljamo stajnjak, zemlju na jesen, a na proleće vadimo iz zemlje. Jedan rog je za jedan hektar. U tom rogu se preko zime umnožavaju dobre bakterije, da tako kažem, i onda to sa 20 litara vode mešamo i prskamo specijalnom prskalicom", objašnjava Valerija Balint.


Viši kvalitet obezbeđuje i višu cenu. Za papriku dobiju 13-14 evra, a na demeter jedan evro više.


"Nije to jako puno, ali na količinu vredi truda. Nije sve ni u novcu, nego u tome što tako nešto proizvodimo. Ja uvek kažem da je za jednog agronoma kao što sam ja najlepše što može biti da proizvodi zdravu hranu", navela je Valerija Balint.


Organizuje se edukacija o certifikaciji


Poljoprivrednicima je stigao prvi zahtev iz Švajcarske. Reč je o proizvodnji organskog konzumnog suncokreta.


"Proizvođači će imati priliku da koriste naš sortiment. Pored toga će jedan deo biti istraživanja u okviru diverzifikovanih sistema proizvodnje u smislu združene setve, a takođe i agrošumarstva", kaže Brankica Babec, istraživač saradnik Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.


Logistiku proizvodnje, primene standarda, prerade i prevoza preuzeo je Vojvođanski klaster organskih proizvođača.


"Tako da će Vojvođanski klaster organske poljoprivrede organizovati edukaciju iz biosvis certifikacije, a zatim imamo i ogledna polja gde ćemo razraditi tehnologiju proizvodnje konzumnog suncokreta i već ove godine ugovaramo proizvodnju za narednu godinu", kaže Miloš Šajković iz Vojvođanskog klastera organske poljoprivrede.


Centar Rudolfa Šajnera u Hrvatskoj regionalni je trening centar biodinamike. Za dve godine proslaviće vek postojanja.


Najveća biodinamička farma na svetu


Direktorka Centra Dijana Posavac se pre nedelju dana vratila iz Kaira, gde se nalazi najveća biodinamička farma na svetu.


"To je čudo na zemlji usred Sahare. To je takozvani nacionalni projekat greening the desert kroz koji su uspeli da isključivo uz pomoć biodinamičkih preparata, metoda i principa ožive Saharu", kaže Dijana Posavac.


Projekat je započet pre 40 godina. Danas dolaze iz celog sveta. I samo na toj jednoj farmi radi 2.000 ljudi.


U svetu samo nekoliko desetina hiljada proizvođača u 60 zemalja proizvodi po zdravom DEMETER standardu, koji je nastao daleke 1928. godine.


Sve više organskih njiva u Srbiji


Prema podacima Nacionalne asocijacije Serbia organike – u Srbiji postoji oko 7.000 organskih proizvođača, a njive organskih proizvoda uvećane su četiri puta.


Razgovor Ivanke Ristovski sa Ivankom Simić

Ivana Simić iz Serbia organike ističe da su ti dobri podaci posledica toga što ljudi žele da se hrane zdravije, ali žele i da podrže način proizvodnje koji ne zagađuju životnu sredinu.


Organski sektor je, kaže, uređen institucionalno, zakonski, a postoje i mere podsticaja.


Vrednost izvoza organskih proizvoda je 58.000.000 evra. Trećina proizvoda izveze se u Nemačku.


Oznaka certifikovanog proizvoda


Certifikovan organski proizvod može se prepoznati prema logou na etiketi koju proizvod ima.


Kada na proizvodu piše "bio", "zdravo" ili "eko" ne mora da znači da je proizvod certifikovan, to tek logo potvrđuje.


Ivana Simić kaže da su to proizvodi koji imaju miris i ukus koji nas podseća na ono ranije, nutritivno su bogatiji.


"Treba da imamo svest da kada ih konzumiramo podržavamo proizvodnju koja ne zagađuje životnu sredinu već unapređuje sve naše resurse", zaključila je Simićeva.


Izvor: RTS


Foto: Pixabay (planet_fox )


The post Viši kvalitet obezbeđuje i višu cenu, za papriku dobiju i 13-14 evra (SRB) appeared first on ePoljoMagazin.