Na cenu pšenice uticaće i zalihe koje imaju mlinari i izvoznici


Za sada o ceni nove pšenice pričaju samo zemljoradnici dok se otkupljivači ne izjašnjavaju, premda primaju novu pšenicu. I u ranijim žetvama cena pšenice nije se znala sve dok se rod ne skine sasvim, pa se očekuje da tako bude i ove godinePšenicu ove žetve treba da se skine s oko 630.000 hektara, a procene se kreću da bi ove […]

Za sada o ceni nove pšenice pričaju samo zemljoradnici dok se otkupljivači ne izjašnjavaju, premda primaju novu pšenicu. I u ranijim žetvama cena pšenice nije se znala sve dok se rod ne skine sasvim, pa se očekuje da tako bude i ove godine


Pšenicu ove žetve treba da se skine s oko 630.000 hektara, a procene se kreću da bi ove godine mogli dobiti manje žita nego lane, zbog suše. Očekuje se da će je biti oko 4,8 tona po hektaru, ali i s takvim prinosima žita ćemo imati dovoljno za domaće potrebe i za izvoz


Ratar iz Kisača Jozef Fokman završio je sa žetvom pšenice i nije zadovoljan količinom novog roda. Žito je sejao na više njiva i dobio od 2,4 do 3,7 tona po jutru.


- Kilogram novog roda trebao bi da košta oko 50 dinara zbog malih prinosa i troškova setve i đubriva, koji su bili znatno viši u odnosu na setvu 2020. godinu – kazao je Fokman. -Ukoliko cena novog roda bude kao što je trunutno, oko 41,8 dinara, zemljoradnici neće zaraditi ni stotinu evra po jutru.


Zato će, kaže Fokman, pšenicu ostaviti na lageru i čekati bolju cenu nego što je sada, ali mnogi zemljoradnici to neće učiniti jer su se zadužili i od novog roda moraju da vrate dugove.


Direktor “Žitounije” Zdravko Šajatović kaže za “Dnevnik” da je nezahvalno govoriti koliko bi nova pšenica trebala da košta.


48,4 dinara vredela krajem maja pšenica


- Žetva je tek počela i ne znaju se pouzdano ni prinosi ni kvalitet. Nije nam poznato ni to kakva će biti ponuda i tražnja. U protekle dve godine ratari se nisu žurili da prodaju novi rod što se pokazalo kao dobra odluka jer je cena žita tokom zime i proleća stalno bila u usponu – ističe Šajatović.


On kaže da će na cenu uticati i zalihe koje imaju mlinari i izvoznici.


- Za razliku od pšenice, koja se može čuvati, brašno nije trajna namirnica, a imamo ga na pretek. Za njim trenutno ne vlada velika potražnja, verovatno zato što ga na tržištu ima dovoljno. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede na zalihama imamo 500.000 tona pšenice ostale od prošle žetve. što može da utiče na cenu novog roda - naglasio je Šajatović.


Robne rezeve kupuju 100.000 tona?


Žarko Galetin smatra da se može očekivati da već početkom jula Republičke robne rezerve krenu u otkup novog roda i da bi to moglo da uspori trgovanje.


– Nezvanično, Robne rezerve Srbije spremaju se da kupe četiri puta više pšenice nego lane, kada su od zemljoradnika otkupile 30.000 tona, a sada planiraju da kupe čak 100.000 do 120.000 tona novog roda za 41 dinar -naveo je Galetin.


Agrarni analitičar iz Novog Sada Žarko Galetin smatra da će u startu kupoprodaje novog roda, kada bude bila završena žetva, nova pšenica koštati 37 dinara bez PDV-a, ali da će vremenom cena rasti, samo što skok cena neće biti značajan kao prošle godine.


– Prošle žetve trgovanje je krenulo s 23,1 dinar, da bi kasnije kilogram pšenice vredeo više nego duplo – 48,4 dinara - kaže Galetin. - Sada se to neće desiti, cena pšenice će ići naviše, ali poskupljenje neće biti znatno.


Izvor: Dnevnik


Foto: Pixabay (stanvpetersen)


The post Na cenu pšenice uticaće i zalihe koje imaju mlinari i izvoznici (SRB) appeared first on ePoljoMagazin.