Radovi u malinjaku u prvoj godini posle sadnje


Prijem posađenih izdanaka i rodnost budućeg malinjaka zavise u velikoj meri od nege u prvoj godini.Skraćivanje posađenih izdanaka vrši se u proleće u momentu kretanja vegetacije, bez obzira kada je obavljena sadnja. Skraćivanje se obavlja na dužinu 20 cm ili 2 do 3 aktivna pupoljka.Obrada zemljišta u mladom zasadu doprinosi boljem prijemu, lakšem izbijanju prvih mladih izdanaka i njihovom bržem […]


Prijem posađenih izdanaka i rodnost budućeg malinjaka zavise u velikoj meri od nege u prvoj godini.


Skraćivanje posađenih izdanaka vrši se u proleće u momentu kretanja vegetacije, bez obzira kada je obavljena sadnja. Skraćivanje se obavlja na dužinu 20 cm ili 2 do 3 aktivna pupoljka.


Obrada zemljišta u mladom zasadu doprinosi boljem prijemu, lakšem izbijanju prvih mladih izdanaka i njihovom bržem razvoju što vidno doprinosi ranijem stupanju zasada u punu rodnost uz obezbeđenje visokih i kvalitetnih prinosa. Zbog toga je izuzetno važno da se okopavanje mladog zasada obavi 2 do 3 nedelje posle sadnje kako bi se rastreslo zemljište utabano pri sadnji. Sa još nakoliko okopavanja u toku prve godine zemljište treba održavati u rastresitom stanju i ne dozvoljavati razvoj korova. Ne treba vršiti okopavanje u redu dok ne izbiju izdanci, jer su izdanci u svom početnom porastu veoma krti pa se lako oštećuju. Korove treba uništavati plevljenjem uz pažljivo razbijanje pokorice kako bi lako izbili mladi izdanci, vodeći pri tom računa da ne dođe do pomeranja tek primljene biljke. Međuredna rastojanja se obrađuju mašinama (kultivatori ili freze).


Ukoliko je pri podizanju obavljeno potpuno meliorativno đubrenje, nije potrebno mladi zasad đubriti kalijumovim i fosfornim đubrivima. U tom slučaju đubrenje se obavlja samo azotnim đubrivima u tri navrata. Prvo prihranjivanje azotom treba obaviti kada izbiju mladi izdanci, drugo kada izdanci dostignu visinu od 30 cm, a treće kada su izdanci visoki oko 60 cm. prihranjivanje se obavlja rasturanjem đubriva duž redova u uskim pantljikama (50 do 70 cm), vodeći pri tom računa da đubrivo ne padne na listove biljaka. Za svako prihranjivanje upotrebiti 80 – 100 kg/ha.


Kada se iz posađenog izdanka razvije jedan ili više mladih izdanaka i dostignu visinu od 15 do 20 cm, stari izdanak treba orezati do zemlje.


Zalivanje mladih izdanaka obavlja se po potrebi.


U prvoj godini posebnu pažnju obratiti na zdravstveno stanje mladog zasada i po potrebi preduzeti mere zaštite mladih izdanaka od bolesti i štetočina.


[caption id="attachment_102581" align="alignnone" width="860"] Foto: Pixabay (grom900)[/caption]


Postavljanje naslona za malinu


Izdanci maline su bujni, dugi i nedovoljno čvrsti, pa se savijaju pod teretom roda i lišća, ako se ne obezbedi potpora.


Stubovi (direci) i žica se koriste kao naslon kada se malina gaji u obliku špalira. Postavljanje naslona je skupo, ali savremena proizvodnja bez njega nije moguća. Naslon treba postaviti pre sadnje ili u prvoj godini posle sadnje.


Nasloni u malinjaku su od bagremovih stubova (direka) dugih oko 2.3 m, čiji je prečnik pri vrhu najmanje 8 cm. Donja deblja strana se pobija u zemlju oko 0.5 m, a razmak između stubova u redu 5 do 8 m u zavisnosti od kvaliteta stubova i zemljišta. Krajnji stubovi u redu dodatno se učvršćuju kosnicima ili ankerima.


Na stubove se postavljaju dva reda jednostruke pocinkovane žice (ø 3 mm) koja se dobro zategne. Prvi (donji) red je na 80 do 90 cm, a drugi (gornji) red je na 160 do 170 cm.


Sorta miker gajena po sistemu špalira zehteva dodatne bočne naslone. Rodne grančice ove sorte često prelaze 50 cm dužine pa im je potreban dodatni oslonac kako ne bi padale jedna preko druge što otežava zrenje, berbu, a i stvara preveliku vlažnost u redu. Takođe pomoćnim naslonima smanjuje se mogućnost očenjivanja dosta krtih grančica pod teretom roda i udara vetrova. Dodatni bočni nasloni sastoje se od tri vodoravno postavljene letve dimenzija 5x3x100 cm. Najniža letva postavlja se na visini od oko 0.5 m od zemlje, sledeća (srednja) na 1 m a treća najviša na visinu od oko 1.5 m iznad zemlje. Na krajeve ovih voderavnih letvi postavlja se u toku maja plastični kanap. Kada rodne grančice dostignu potrebnu dužinu postavljaju se iznad kanapa dobijajući tako dodatni oslonac. Pomoćne letve pričvršćuju se za stubove pomeću jednog jačeg eksera ili vijaka koji omogućuju rotiranje pomoćne letve radi lakše obrade kada pomoćne letve nisu u funkciji.


Autor: savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, Tošković Milan, PSSS Prokuplje


Foto: Pixabay (MAKY_OREL)


The post Radovi u malinjaku u prvoj godini posle sadnje appeared first on ePoljoMagazin.